m.servis | piše Aljoša Japundžić

Vrijeme je za umirovljenje do sada aktivne ankete, one u kojoj sam želio doznati kojoj dobnoj skupini pripadaju posjetitelji marketingservisa. Na pitanja je odgovorilo ukupno 43 posjetitelja, očekivao sam puno više, ali i ovo se može smatrati reprezentativnim uzorkom.

Najviše posjetitelja marketingservisa ima između 18 i 25 godina, njih 44 postotaka, dok su oni stariji od 25, a mlađi od 35 zastupljeni s 40 posto posjeta. Rezultat je u skladu s očekivanim, iako mi se čini da su u zadnji tren prevladali ovi mlađi, pa je čak 84 posto posjetitelja marketingservisa mlađe od 35 godina.

Starijih od 45, a mlađih od 55 je 12 posto, a po dva posto posjetitelja mlađe je od 18 godina, odnosno starije od 45. Stariji od 55. godine ne posjećuju ovaj blog.

Od danas započinjem novu anketu kojom ćemo se na tren odmoriti od demografskih podataka i posvetiti tematskoj orjentaciji sajta. U novoj anketi od vas ću tražiti odgovor na pitanje zbog kojih tema pratite ovj sajt. Odgovori na ovu anketu mogli bi imati utjecaja na buduću tematsku orjentaciju bloga, stoga molim ozbiljne odgovore - pravac anketa!

Imati blog, biti bloger, koristiti taj pojam, danas je na domaćoj medijskoj sceni postalo dovoljno fancy, pa se “blog” trpa svuda i sve i svašta se naziva blogom. Ta mi se ta situacija sviđa puno više od one donedavne u kojoj su svi na spomen bloga nezainteresirao (neinformirano) odmahivali rukom, a na moje se bavljenje blogovima gledalo kao na mlaćanje prazne slame. Ipak, to što mi se popularizacija pojma blog sviđa, to ne znači da nemam primjedbi na to što se sve po tim pojmom podrazumijeva.

Kao što se dade naslutiti iz naslova, u konkretnom slučaju radi se o “blogu” Banka magazine-a (čemu ovo “e”?). Na sajtu navedenog magazina pišu tri “blogera” - zašto blogera po navodnicima? Eto zato jer se po mojem skromnom mišljenju tu ne radi o blogerima nego o klasičnim kolumnistima. Razlika je jedino u tome što se potonji, eto, nazivaju blogerima jer je to najednom postalo puno popularnijim pojmom od pojma kolumnist. Ono što ove zapise donekle razlikuje od klasičnih kolumni, jest mogućnost komentiranja, ali budimo iskreni, gotovo da više i nema onlajn medija koji imalo drži do sebe, a da nema tu osnovnu mogućnost komunikacije s čitateljima.

Na stranicama Banka magazina svoje “blogove” vode trojica autora: Zoran Šprajc, Mammon & Momus i Zorislav A. Petrović. Uz svo dužno poštovanje autorima, čije tekstove čitam sa zanimanjem, ovo nema puno veze s blogovima, iako Šprajc donekle poštuje formu bloga kroz neposredno obraćanje čitateljima i dozu osobnoga koju unosi u svoje tekstove. Ipak, Šparajc me razočarao u zadnjem postu (naglašavam riječ “postu), kada je napisao “Na jednom od prethodnih blogova, „Dobre vijesti – ništa se ne događa“, upravo sam se žalio na nedostatak vijesti koje bi mogle uskomešati ustajalu” Eto, autor bloga trebao bi znati da ne piše “blogove” nego postove.

S druge strane, uredništvo Banka magazina trebalo bi znati kako se blog ne može naručiti. Blog je ono što se dešava samo od sebe, zato što autor to želi, te kada i kako on to želi. Sve drugo prestaje biti blogom. Ono što bi se zaista moglo nazvati blogom Banka magazina, bili bi blogovi članova redakcije i uredništva, nešto kao što čini glavna urednica Businessa Đurđica Klancir koja nam putem svojeg bloga daje uvid u rad redakcije i stvaranje magazina, usput komentirajući svakodnevna zbivanja. Iako Business.hr ima i gostujuće autore čiji se zapisi formom nimalo ne razlikuju od bloga urednice, oni Ratka Boškovića neće nazvati svojim blogerom.

Dakle, kako bi onlajn mediji trebali integrirati blogove u svoj sadržaj? Trebali bi se zapitati: “Zašto izmišljamo toplu vodu?” Blogovi već postoje, pa bi se onlajn mediji trebali oslanjati na već postojeće blogere, kao što se to već radi u bijelom svijetu. Meni se čini vrlo nelogičnim da se za pisanje bloga angažira profesionalnog novinara - nit’ su novinari blogeri, niti su blogeri novinari - dvije su to zasebne kategorije autora koji ipak mogu koegzistirati, čak i u jednom mediju.

Očito, bez obzira na popularnost bloga, proći će vremena dok se prašina ne slegne, i dok se pojam blog ne definira u okvirima domaće medijske scene.

Jedan od najuspješnijih izdavačkih projekata EPH napokon (reći će neki) je dobila svoje web izdanje. Na osnovi ovoga što se može vidjeti na sajtu, ta mi se tranzicija s papira na web ne čini baš najuspješnijom, zapravo daleko je od uspješne tranzicije, ali valjda će poslužiti onima koji prate tu tiskovinu. Na sajtu se nalazi tek dio sadržaja tiskanog izdanja, dok se cijelo izdanje u pdfu (!) može skinuti uz plaćanje 15 kuna (!) za jedan broj ili pretplatu.

Iako je najavljeno veelikim oglasom u Jutarnjem listu, onlajn izdanje Glorije još je nedovršeno, pa je sajt pun praznih linkova i error poruka. Razočaravajuće, zaista.

Došao je i taj dan - hrvatska je blogosfera ukoričena! Boris Ličina Borja, analitičar i kroničar domaće blog scene, objedinio je svoje tekstove objavljene na borja.org u prvu knjigu o domaćoj blogosferi.

Ja ću knjigu obavezno nabaviti, jer čujem da me Borja unutra ogovara, a ako ste bloger i vi ćete učiniti isto. Ako niste bloger, požurite nabaviti knjigu jer vam je ovo jedinstvena prilika da bolje upoznate domaću blog scenu. Knjigu Blogosfera & Sve ostalo očekujem za koji dan, pa vam obećajem osvrt.

Objavljeno je istraživanje Snaga blogova u Europi - The power of Blogs in Europe (prezentacija u pdfu), tvrtke za istraživanje tržišta Ipsos (via Blogowski) koje je obuhvatilo internetske navike i odnos prema blogovima 5.000 stanovnika EU (ispitanici su osobe starije od 15 godina iz Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije i Španjolske).

Kako stvari stoje, blogovi sve više utječu na svakodnevnicu Europljana, čak 61 posto ih je čulo za blogove, a 17 posto ih čita, dok 3 posto ispitanika vodi vlastiti blog, ili na njima sudjeluju kroz komentare ili na neki drugi način. Već je dobro poznato kako su najaktivniji europski blogeri Francuzi, tamo čak sedam posto ispitanika vodi blog, a goto 30 posto ih čita blogove. U prosjeku, blogove najviše čitaju muškarci stari između 25 i 34 godine.
U prosjeku 24 posto ispitanika vjeruje blogovima, a kada se to njihovo povjere usporedi s ostalim izvorima informacija o proizvodima, blogovi zauzimaju treće mjesto iza tekstova i recenzija na poznatim sajtovima i tekstova u novinama. Kad je povjerenje u pitanju, blogeri šiju službene sajtove tvrtki, TV reklame, direktne mejlove i službene (institucionalne) izvore. Mišljenju blogera najviše vjeruju Talijani. Ujedno, oni ispitanici koji vjeruju u blogerski savjet, najviše troše onlajn.

Autori istraživanja upozoravaju tvrtke koje zanemaruju utjecaj blogera - 34 posto ispitanika nije kupilko određeni proizvod jer su pročitali nečije negativno osobno iskustvo na internetu (to je 40 milijuna izgubljenih kupaca!), a 52 posto ih smatra kako bi kupili neki proizvod ukoliko o njemu na webu vlada dobro mišljenje (to je 60 milijuna potencijalnih kupaca).