m.servis | piše Aljoša Japundžić

Nebojša, jedan od ljudi koji je na sutra.hr projektu radio od samog početka, rekao je svoje na temu gašenja tog sajta. Navodno je razlog gašenja neprofitabilnost. Ne znam što su u EPH očekivali, ali niti najveći optimisti ne očekuju profitabilnost određenog projekta u manje od godine dana, pa možemo samo nagađati koji se sve razlozi kriju iza gašenja sutra.hr.

Nije prošlo niti tjedan dana, a načuo sam da se gasi i Metro Express, što mi je danas potvrđeno naslovnicom koju krase dosadašnja izdanja i natpis “Bilo je časno…”. Ne znam je li bilo časno, ali očito da je bilo neprofitabilno, tako barem kaže urednik koji u svojem oproštajnom slovu upravo neprofitabilnost navodi kao razlog gašenja.

Dakle, na početku rujna, odmah nakon godišnjih odmora, EPH je otkantao dva neprofitabilna projekta. Očito, u toj se velikoj medijskoj kući nešto se događa. Istovremeno, iz kuće se čuju glasine o pokretanju velikog broja web projekata čiju bi kvalitetu (valjda) trebale jamčiti neke rošade u managementu i operativi provedene tijekom ljeta.

Bloomberg agencija (velika news service agenija poput Reutersa, ili Hine) baš nema sreće sa svojim news servisom. Prije desetak dana greškom su objavili osmrtnicu Stevea Jobsa, a jučer su objavom šest godina starog teksta o bankrotu United Airlinesa srušili vrijednost dionica te tvrtke za gotovo dva dolara, s 12,17 USD na 10,92 USD (u trenutku je bila na svega tri dolara). U roku od nekoliko minuta, u prometu se našlo 15 milijuna dionica, a tvrka je “izgubila” 75% vrijednosti, odnosno ukupno oko milijardu dolara. Na kraju teksta navodim osobna iskustva vezana uz ovaj slučaj.

Zanimljiva je povijest cijelog slučaja koja upozorava na realne opasnosti automatiziranih sustava za prikupljanje vijesti, odnosno agregacije, bez provjere nekog tko zna što radi.
Google news je na sajtu floridskog Sun-Sentinela pokupio vijest o bankrotu u boxu najpopularnijih vijesti. Vijest je istinita, ali je stara dobrih šest godina i nalazila se u arhivi Sentinela, a to je ono što Googleov crawler nije mogao znati, budući da vijest nije bila ispravno označena datumom objave. Zato ju je crawler označio novim datumom.

Bloombergov, također automatizirani, sustav je pokupio vijest i pustio u distribuciju. Raznorazni financijaši, ulagači i stock brokeri koji Bloombergove financijske vijesti prate, u tren su digli paniku i počeli prodavati dionice, što je dovelo do pada njihove vrijednosti iako se United Airlines već odavno itekako financijski oporavio.

Na Google News blogu slučaj je detaljno objašnjen.

Ova priča govori puno o puno stvari. Prvo, crawler nije savršen. Nije mu palo na “pamet” provjeriti vijest prije nego li ju je uključio u svoj index. Bloombergov sustav radi po principu, ako lažu mene, ja lažem vas. Dečki koji trguju dionicama na Wall Streetu nisu posebno pametni. Pametan čovjek ipak bi ovakvu vijest uzeo s dozom sumnje i barem ju provjerio prije nego li si napravi nekoliko milijuna dolara štete. Isto bi napravio i svaki, barem priučeni, novinar ili urednik. Na žalost ulagača i vlasnika United Airlinesa, novinar niti urednik nisu ni vidjeli tu vijest prije nego li je odaslana u bijeli financijski svijet.

Stare vijesti u rezultatima google pretrage poznata su opasnost svima koji ga češće pretražuju. Baš sam nedavno na prvom mjestu za određenu frazu našao jedan nekoliko godina star večernjakov tekst, potpuno neaktualan. Palo mi je napamet da bi Google ipak trebao razlikovati stare vijesti pa ih adekvatno rangirati. Naravno, to postaje problem kada većina sajtova kod nas nema pravilo postavljen datum objave, a neki ga niti ne navode, što je posebno frustrirajuća činjenica, posebice kada su u pitanju oglasi.

Kada su oglasi u pitanju, primjećujem da taj problem ima pametni pretraživač oglasa za nekretnine GoHome. Rezultati se rangiraju prema relevantnosti, pa se redovito događa da izbacuje stare ili čak već obrisane linkove. Mogu si misliti kako su sretni ljudi kojima se još uvijek javljaju zainteresirani kupci za stan kojeg su prodali prije dvije godine.

Hm, zapravo, ne moram misliti. Znam, jer i meni se to događa iako sam taj stan prodao prije gotovo tri godine. Nedavno se čak i dogodilo da je taj oglas završio u jednom tiskanom izdanju, pa sam postao žrtva nekoga tko je prazne stranice svojeg oglasnika odlučio popuniti oglasima “s interneta”. UA dioničari, totalno vas kužim.

Google Insight for Search je fascinantna alatka, napokon predana u ruke nas, običnih smrtnika. Ranije sam govorio: “Eh, da mi je znati što ljudi traže na Googlu!” Eto, sada znam i često se igram s ovom igračkom i nerijetko nailazim na vrlo zanimljive podatke. Evo jednog kojeg ću rado podijeliti s vama.

Prva krivulja prikazuje koliko je iz Hrvatske ostvareno upita za pojam “blog” od 2004. godine do danas.

Pad interesa za blog ovdje je jasno definiran. Vidi se taj vrh negdje početkom 2007. godine, a onda slijedi pad, snažan pad, negdje na razinu sredine 2005. godine (u proljeće 2004. godine pokrenuti su mojblog.hr i blog.hr), pa možemo reći da se blog polako, ali sigurno vraća u pelene.

Usporedbe radi, evo i krivulje koja uspoređuje trend pretraživanja pojma “blog” i pojma “facebook”.

Hoće li i facebook Hrvatima dosaditi?

Dvijetisućeidvajstdruge godine, ulogirat ću se u svoj (sada nepostojeći) Facebook profil, provjeriti tko me poukao, zatrpat ću Borjin Wall gomilama uvredljivih poruka, zatim ću otići do mojeg (sada nepostojećeg) MySpace profila, nabaciti novu pozadinu. Neće mi biti teško niti poručiti frendovima putem (sada nepostojećeg) twitter akaunta da sam upravo stavio nove fotke na svoj (sada nepostojeći) flickr akaunt. Tada ću pomisliti da sam negdje sredinom 2008. godine bio nazadni kreten koji je bio uvjeren da Social Networking nema baš tako blistavu budućnosti kakvu mu većina propovijeda.

Sredinom 2008. godine čitam sljedeće podatke:

- 58% odraslih Internet korisnika u svijetu pojma nema što su to društvene mreže;
- 26% odraslih Internet korisnika ima profil na nekoj društvenoj mreži;
- od gore spomenutih koji profil imaju, njih 36 posto kaže da su im društvene mreže već dosadile.

Naravno, ostaje nada da onim Internet korisnicima koji još uvijek ne spadaju u kategoriju odraslih društvene mreže neće dosaditi do punoljetnosti, budući da su istraživanjem pokriveni korisnici od 18. do 65. godine života, ukupno njih 13 tisuća u 17 zemalja.

Korisnici društvenih mreža ipak su jako zabrinuti, te čak 51 posto korisnika misli da ima razloga za brigu. Uglavnom se radi o zabrinutosti zbog vlastite privatnosti te nedostatka sigurnosti za djecu. Od svih članova društvenih mreža, tek 26% posto njih bez primisli će otkrivati svoje osobne podatke na društvenoj mreži.

Pitanje koje se ovdje postavlja jest: ima li uopće smisla koristiti društvene mreže, ako nemate namjeru biti društveni i otvoreni?

Moj je dojam da većina korisnika svoje profile otvara iz:
a) radoznalosti
b) s ciljem koji nema samo društvenu funkciju ( prvenstveno promocija)
c) zato što žele koristiti društvene mreže i u tome uživaju

Naravno, nameće se pitanje, vrijedi li cijela ta priča toliko koliko kažu da vrijedi, ako velika većina ili ne zna da ona postoji, velik dio korisnika je vrlo zabrinut za svoju privatnost, a trećima je ta priča već dosadila.

Više detalja o istraživanju možete naći ovdje >>