Ovaj blog je umirovljen! Novi možete pratiti na http://marketingservis.com, a novi feed je http://marketingservis.com/feed

Dakle, tri dana prije izlaska prvog broja, novi će besplatni dnevni list morati promijeniti identitet. Odlukom zagrebačkog Trgovačkog suda, do okončanja postupka kojime će se utvrditi pravo na ime Metro, EPH-u se zabranjuje korištenje tog naziva. Na taj naziv pretendira zagrebačka tvrtka Metro Zagreb koja periodično izdaje istoimenu tiskovinu, a na kojoj je sada pokretanje tužbe kojom EPH-u želi uskratiti pravo na korištenje upitnog naziva.

Novina u svakom slučaju izlazi u ponedjeljak, pod jednim od imena koja se, uz naziv Metro, koriste u svjetskog distribuciji - dakle, privremeni ili konačni naziv hrvatske inačice mogao bi biti Metropol (kako se naziva u Poljskoj), MetroXpress (Danska inačica), Publimetro (Chile) ili Metrorama kako se zove u Grčkoj. Domaći izdavač zasad krije novi naziv, ili ga jednostavno još ne zna?

Nego, Metro već donosi određene promjene u lokalno izdavačko tržište. U Istri, primjerice, Glas Istre već je izgubio tri mlada i perspektivna novinara (dvojica su u Metrou ilikakosevećzove, a treći je otišao u NEWS). Što će se zbiti s lokalnim tržištem oglašavanja, tek treba vidjeti. Kako sam načuo, cijena oglašavanja u Metrou bit će nešto povoljnija, a u Istri su za prodaju angažirali jednu lokalnu agenciju. Eh, izbor baš te agencije posebno je zanimljiv, ali po tom ću se pitanju zasad braniti šutnjom.

Inače, većinu stranih izdanja Metroa možete već isti dan pronaći i na websiteu u pdf formatu.

O istoj temi…

Dolazi Metro

Ovaj blog je umirovljen! Novi možete pratiti na http://marketingservis.com, a novi feed je http://marketingservis.com/feed

U ponedjeljak će se na hrvatskim ulicama, u 250 tisuća primjeraka raspodijeljenih na četiri regionalna izdanja, pojaviti hrvatski Metro, besplatni dnevni list koji će izlaziti pet dana u tjednu. U Hrvatskoj će ga izdavati EPH, najveći domaći izdavač.

Besplatne novine jedini su novinski proizvod koji zadnjih godina na globalnoj razini bilježi porast naklade. Metro je vjerojatno najsnažniji globalni brand. Izlazi u Europi, Južnoj i Sjevernoj Americi te u Aziji. U Europi izlazi u 14 zemalja, u 50-tak izdanja. Zanimljivo je da se Hrvatska pridružuje s novim konceptom. Dok u većini zemalja Metro izlazi kao nacionalno izdanje, uz pokoje izdanje vezano uz veće gradove, dok u nekim postoji samo za velike gradove (Prag, Helsinki, St Petersburg…), naši kreću s četiri regionalna izdanja.

Očito je da EPH time zadovoljava svoju dugogodišnju neispunjenu želju da na tržištu oglašavanja bude prisutan s regionalnim izdanjima. Do sada im to nije pošlo za rukom, a pokušaji regionalizacije Jutarnjeg lista redovito su propadali. Činjenica da se upravo EPH odlučio na izdavanje Metroa vjerojatno je posljedica te želje, a i odgovor na Nacionalov NEWS. Ništa manje važan motiv jest i činjenica da Metro i slični proizvodi gdje god se pojave ozbiljno ugrožavaju nakladu dnevnih novina (onih koje se prodaju). Ovdje možete skinuti (stariju) studiju dnevnih novina u kojoj se mogu naći zanimljivi podaci o globalnoj sceni besplatnog izdavaštva. (pdf)

Besplatne novine svoju snagu nalaze u nakladi i dostupnosti. Njihovu nakladu, naravno, ne ograničava kupovna moć tržišta, niti kupovina uopće, pa se maksimalno oslanjaju na distribuciju. Kako vidim, hrvatski Metro bit će distribuiran putem punktova. Puno sreće im želim. Prije nekoliko godina bio sam u uredništvu Istre danas, regionalnog mjesečnika koji se također besplatno dijelio. Također, bio sam zadužen za distribuciju, koju sam kombinirao koristeći punktove i distribuciju na ruke. Punktovi su nam bili živa pušiona, činili su desetak posto ukupne distribucije i 90% glavobolja. Ipak, punktovi su nam bili najpovoljnija varijanta distribucije, pa pretpostavljam da je to razlog što se Metro odlučio za ovaj model. Ipak, distrbucija bi se mogla pokazati kao najveći problem upravo zbog regionalne orijentiranosti izdanja. Po meni, puno bi bolji posao odradili s pet/šest gradskih izdanja, koncentrirajući se na atraktivnija županijska središta. Time bi im distribucija bila lakša, a i bili bi atraktivniji manjim oglašivačima.

Okršaj titana, ili zajednička janjetina!?

Kad sam već kod izdavaštva i velikih igrača, spomenut ću zanimljivu vijest iz dežele. WAZ ulazi na slovensko izdavačko tržište stvaranjem zajedničke tvrtke s DZS-om, vlasnikom 51 posto Dnevnika. Sama po sebi, vijesti nije toliko zanimljiva jer poznate su nam WAZove ambicije što se regionalnog tržišta tiče, ali vijest postaje kudikamo zanimljivija kada znamo da 25% vlasništva Dnevnika već drži austrijska Styria, WAZov ljuti suparnik na hrvatskom tržištu.

O istoj temi…

Budućnost novina
Blog Ubija
RSS - lakoća izdavaštva
Vratio se starom poslu - zahrđao ali vozim
Novinari, crno vam se piše

Ovaj blog je umirovljen! Novi možete pratiti na http://marketingservis.com, a novi feed je http://marketingservis.com/feed

Klasična novinska izdanja, kakva danas konzumiramo uz jutarnju kavicu, bez puno promjena postoje u ovom obliku još od 17. stoljeća Princip je uvijek isti - radi se o skupu tekstova koji se protežu od aktualnih vijesti do tematskih članaka i komentara, kojima su s vremenom dodavane fotografije, tisak u boji, a u zadnje vrijeme i raznorazni dodaci (prilozi) koji jamče veći interes čitatelja.

Svi znate koliko je informacija, odnosno brzina njezine distribucije danas bitna. Klasična novinska izdanja tu su u velikom zaostatku, jednostano, nisu u stanju isporučiti iformaciju u dovoljno kratkom roku u odnosu na druge medije. Ipak, novinska industrija do sada se relativno uspješno borila s tim problemom oslanjajući se prije svega na činjenicu da svojim čitatelja omogućava ničim sputanu mogućnost konzumacije ponuđenih sadržaja. Radio i televizija također su ograničeni - terminom, pa dok čitatelji novina slobodno uživaju ponuđeni sadržaj gdje, kad i koliko žele, TV i radio u mogućnosti su sadržaj ponuditi u točno određenom trenutku i u točno određenom roku. Tako je barem bilo dosad.

Pad naklade

Gledamo li tehnološki razvijene zemlje, novinska izdanja bilježe stalni pad naklade - u Irskoj on iznosi gotovo 8 posto godišnje, a ostale europske zemlje prate trend. Jedini porast naklade bilježe besplatne novine, iako taj podatak uzimam s dozom rezerve jer se, prije svega, radi o relativno novom proizvodu pa je rast očekivan. Prva velika promjena koju su prihvatili tradicionalni izdavači jest njihovo smanjivanje na tabloidne fomate - naravno, ide se u pravcu olakšavanja konzumacije, pa takve novine prihvaćaju čitatelji mlađe generacije. Tabloidni format ne treba brkati s tabloidnim sadržajem.

U novije vrijeme, najveći konkurent novinama postraje Internet, odnosno mogćnosti koje on pruža za distribuciju sadržaja. Budući da ovaj tekst čitate ovdje, a ne na komadu papira, i budući da ga ja pišem iz dnevne sobe, odjeven kako čovjek biva odjeven u nedjeljno jutro, i s obzirom na to da će ovaj tekst postati dostupan sivma vama čim se odlučim kliknuti na Publish tipku (ili gumb), ne treba puno govoriti o prednostima medija.
(more…)

Ovaj blog je umirovljen! Novi možete pratiti na http://marketingservis.com, a novi feed je http://marketingservis.com/feed

Ovaj put bez puno priče, ravno na posao! Umoran ko’ pas, samo par preporuka:

*Appleov spot koji promovira Intelov procesor u Macu

*Odličan NIKEov spot, sa sportom u drugoj ulozi

*alat za oglašavanje budućnosti - 3d projekcije u prostoru i tvrtka koja se njima bavi (na sajtu više filmića, pod “showreel”)

stavite naočale i pogledajte ova dva oglasa: ovaj i ovaj - za krepat od smijeha (pročitati sitna slova u dnu!)

i ne zaboravite se vratiti!

Ovaj blog je umirovljen! Novi možete pratiti na http://marketingservis.com, a novi feed je http://marketingservis.com/feed

Prijatelj mi je u razgovoru skrenuo pažnju na jedan potez VIP-a koji bi kod kakvog zlonamjernog Puležana, kakav on jest mogao prouzročiti kontra efekt. Naime, on kaže kako ga vrijeđa to što VIP u svojoj kampanji uspoređuje arenu s nulom!

Vjerojatno ste vidjeli spot i plakate kojima VIP oglašava mogućnost razgovora s frineds brojem za nula kuna, pa mi u raznoraznim okruglastim i elipsastima objektima uočavamo 0 kn. U pa, uz kolač, koš, vlažni trag čase na stolu itd. jednu od nula glumi i pulska Arena.
Nisam o tome razmišljao dok mi na to nije skrenuta pažnja, ali sada moram reći da me to pomalo smeta. MIslim, Arena pa nula. Više od dvije tisuće godina stara građevina, pa nula? Definitivno najlijepši amfiteatar na svijetu, pa nula? Ponos svih Puležana i Puležanki, pa nula? Hm… Da se čovjek zamisli!