m.servis | piše Aljoša Japundžić

Eto što me dočekalo kada sam se vratio s produženog vikenda - prva očita i medijski eksponirana integracija blog sadržaja u onlajn izdanje tradicionalnog medija. Ne, pritom ne mislim na “zvijezde” koje su postali “blogeri”, nego na banner koji se vrti na večernjakovim stranicama, a u kojem se uz “zvijezde” pojavljuju linkovi na postove blogera. Iako je naglasak stavljen na nešto sasvim drugo (Malenicu i Mišaka), upravo je ovo linkanje ono što zaslužuje pozornost blogosfere i to je potez na kojemu od srca čestitam ekipi iz blog.haera.

Ipak, kao što rekoh, naglasak je stavljen na nešto drugo, pa da i ja kažem koju svoju. Ne vidim pravog povoda i razloga cijeloj pompi koja prati činjenicu da su Malenica i Mišak otvorili svoj blog na bloghaeru. Zbog čega bi to trebala biti vijest? Je, vijest je to isto kao što je vijest da je netko negdje položio kamen temeljac za nešto.
Nadalje, ne vidim kakve veze ti njihovi blogovi imaju s Večernjim listom. Njihov sadržaj nije integriran u onlajn izdanje Večernjeg, u njihovim tekstovima nema nikakavih referenci na Večernji list, niti je to redakcijski blog, niti je to blog o Večernjem. To su blogovi koje pišu osobe koje su u nekakvom (radnom) odnosu s Večernjim listom. Ajme, pa takvih je blogova puna blogosfera!
Ovim potezom, dakle, Večernji list svojim čitateljima nije dao nikakavu dodatnu vrijednost. Doduše, Večernji iz sve snage oglašava te blogove na svojim stranicama, oni su grafički brendirani, a i u nazivu domene stoji “vecernji”, ali ipak, radi se o prilično nemaštovitom potezu. Očito je da “oni koji odlučuju” još uvijek ne slušaju “one koji poznaju”, pa samim time, čine što čine bez da znaju zašto i kako.

Sadistico je jako dobro primijetio u svojem komentaru kod Zobmixa: “meni se ovo čini zabavno, iako bi rađe da umjesto selebriti blogera, počnu raditi od blogera selebritije.” Upravo je u tome stvar!
Na domaćoj sceni ima dovoljno blogera koji svojim blogovima mogu obogatiti domaću mainstream medijsku scenu, i od njih treba raditi “zvijezde”. Ovo se može shvatiti kao dovođenje “pojačanja” i nije mi jasan cilj i razlog takvom postupku. Jel to pokretači ove ideje smatraju kako su postojeći blogeri loši i nezanimljivi, pa ih se stide predstaviti širem auditoriju na isti način na koji se predstavljaju Maleničin i Mišakov blog?

Nedavno je Debeli Toni napisao da bi se blog servisima isplatilo angažirati bolje blogere kako bi zadržali publiku. Tako je izračunao kako bi trebali dobiti 20 somova kuna za prelazak i mjesečni honorar u iznosu od pet tisuća kuna. Pokušao sam tada komentirati taj post, ali nešto nije valjalo sa sustavom komentara.

Naravno da mislim da je Toni u ovom slučaju pretjerano optimističan, iako svakako dobronamjeran, jer scenarij je to filma u kojem bi svi mi rado sudjelovali (osim onog dijela o transferu). Nije lako jednom blogeru sakupiti 10.000 posjetitelja u danu. Dapače, to je trenutačno nemoguće postići konvencionalnim oružjem, a sumnjam da bi neki posjećeniji portal pronašao svoj interes u varijanti da blogeru podiže posjećenost, pa da ga za tu posjećenost još i plaća.
Koliko znam, domaći blogeri na samostalnim domenama imaju do oko 1000 junika u danu, i to samo oni najčitaniji (Borja, Mračni), dok se skromni dečki poput mene zadovoljavaju sa 400-tinjak. Dakle, daleko nam je prag rentabilnosti kojeg je Toni zacrtao, a koji se kreće oko deset tisuća dnevnih posjeta. Ja bih rekao da se neka lovica u internet oglašavanju počinje vrtiti na kojih četiri tisuće pageloadova.

Već sam jednom spominjao blog koji je što se prometa i tematike tiče prilično sličan mojemu, a nedavno se prodavao za 5.000 dolara. Taj je blog uspjevao zaraditi oko 260 dolara na mjesec. Sada vidim da je taj blog puno uspješniji nego li sam mogao zamisliti. Naime, kako možete pročitati u ovom tekstu (fala Mračni - nećeš nam valjda emigrirati? :) ), jedan od najpopularnijih blogera na svijetu, Guy Kawasaki od svoje bloga uspijeva skucati kojih 280 dolara mjesečno! Naravno, Guy će i bez Googeovog čeka skucati za režije i koju pivu s društvom, ali ipak ovaj primjer puno govori.

Dakle, kao što kažu: “Don’t quit Your day job”, ali nastavite blogati, bit će neka pinka.

Otkako je blog, odnosno njegovo korištenje u svrhu izražavanja, ušao u fazu iznimne popularnosti često se brkaju pojmovi pa se bloganje izjednačava s novinarstvom, stavljaju se jedno nasuprot drugog, uspoređuju, pa se procjenjuje koje je bolje i zašto. Na tim tezama nastali su brojni blogerski tekstovi, a povremeno se i novinari, posve bezrazložno, obračunavaju s blogerima. Zadnji takav primjer na globalnoj sceni, tekst je u Wall Street Journalu nazvan The Blog Mob - “Written by fools to be read by imbeciles.”

Ovo je, u neku ruku, glavna teza članka kojeg je napisao Joseph Rago, gdje je u pravu samo u jednoj stvari - “Novinarstvo potrebuje novinare”. Novinarstvo zaista nije ugroženo pojavom bloga, novinarstvo se jednostavno nalazi pred novim izazovima na koje će morati znati odgovoriti, a to, iskreno, s pojavom bloga nema gotovo nikakve veze. Novinarstvo se nalazi u transformaciji zato što se iz korijena mijenja način na koji stvaramo i konzumiramo vijesti. Novinari će morati znati kako će iskoristiti sve one blagodati koje im pruža digitalna revolucija i doba informacije. Novinari će
morati
shvatiti da
im popularizacija weba
u svrhu
informiranja nije prijetnja,
nego velika prednost. Prednost
koju su blogeri znali iskoristiti.Novinari će morati shvatiti da im popularizacija weba u svrhu informiranja nije prijetnja, nego velika prednost. Prednost koju su blogeri znali iskoristiti.

Trebao bih pročeprkati po arhivu i izbrojati koliko sam puta naglasio da ne treba gajiti iluzije i da treba biti realan u procjeni značaja bloga. Blogeri posebice bi trebali biti svjesni svoje uloge u društvu i u distribuciji mišljenja i informacija. Prije svega, ne bi trebali misliti da su novinari. Osobno, ne poznajem blogera, niti sam stekao dojam da netko sebe smatra boljim ili jednakim novinarima. Gotovo cijelo sam desetljeće u svijetu novinarstva, bio novinar ili urednik, pa dobro znam razlikovati sebe blogera i sebe novinara.

Blogeri, dakle, neće zamijeniti novinare. Blogeri i “građani reporteri” jednostavno su nove kategorije autora koje nastaju kao posljedica razvoja weba i informacijske revolucije koje smo dijelom. To što će ta nova vrsta, povremeno, odraditi neki novinarski posao, ne treba s druge strane shvaćati kao prijetnju, nego iz takvih situacija treba ponešto i naučiti. Novinari na primjeru blogera zaista mogu naučiti kako se što prije i bolje prilagoditi novom dobu i kako se što uspješnije uhvatiti u koštac s tranzicijom posla koje obavljaju. Isto tako, blogeri bi trebali učiti od novinara, barem oni koji svojim radom žele zaista činiti korisnu stvar.

Ovo je teza s kojom će se složiti i dobar broj blogera. Istina je, velik broj - OK bit ću realan - velika većina blogova zaista je loša!Istina je, velik broj - OK bit ću realan - velika većina blogova zaista je loša! Zatim postoje oni koju su zanimljivi samo njihovim autorima i krugu poznanika. Postoje i oni blogeri koji možda ne posjeduju sve kvalitete koje bi ih činile vrhunskim autorima, ali dijele interese s određenim segmentom društva koji onda čine njihovu publiku.

Nije blog alat namijenjen isključivo objavi vrhunskih literalnih djela, niti je on povlastica pismenih i onih koji zaista daju relevantne informacije. Poput olovke, blog je alatka, a internet je u ovom slučaju sredstvo distribucije kao što je to komad papira. To što svi koristimo isti alat, ne znači da smo jednaki. Neki će olovku i papir koristiti kako bi napisali prijeteću poruku susjedu čiji im pas sere u dvorište, neki će napisati pismo puno ljubavi, a neki će te alate koristiti kako bi informirali javnost i promijenili svijet. U iste svrhe, s jednako različitim namjerama, netko će sjesti pred računalo i otvoriti svoj blog editor.

Odaberite blogove koji ce se naci na blogariatu po treći put - otiđite na službeni blog i ispunite anketu. Ovaj put na popisu je tridesetak blogova, najviše dosad, a tomu je razlog to što će skoro redizajn blogAriata kojeg želim dočekati s ispunjenom normom od tri stotine blogova na blogAriatu. Ukoliko se pitate postoji li uopće toliko zaista kvalitetnih blogova na domaćoj blogosferi, reći ću vam da ih u folderu “kandidati za uvrštenje” mojih Bookmarksa već ima i više.

Inače, blogAriat je sve popularniji alat za praćenje blogova, iako se to dešava bez ikakve intervencije s moje strane. Pokušavam držati blogariat u poluilegali dok se ne dovrši V 2.0, što traje dulje nego li sam očekivao. Ajde, blagdani su, ljudi su se opustili malo :)

Sve u tom tonu, blogariat i ja spomenuti smo u novom Lideru. Sve mi je sada žao što nisam rekao da bih blogariat prodao za 5 milja eura! :) Naime, Babić je rekao da bi prodao index za 3 milje, pa si je osigurao naslov. Nego, da ne tupim - kupite lider - ili navratite ovdje - pa onda svejedno kupite lider jer valja :) i ima zanimljiv tekst o Slavoncima koji Britancima prodaju pamet.
Inače, povod za članak bila je prodaja portala posao.hr, kojeg je kupio Oglasnik, a sve to više ima veze s ratom domaćih online oglasnika nego li s nekakvom razumnom investicijom.
Mene ponovno steže u šaci, profesionalna bolest što ćeš, pa razmišljam o nabavci touchsreen monitora, nekog hiperergonomičnog miša, stalne maserke… Za sada, imam Deep Heat i elastični zavoj :(

Ako vam je promaklo, autor bloga Astro.log Tedi Viškanić napravio je astrološku kartu projekta blogAriat. Ukratko, dobro mu (nam) se piše.

Kako će se stvari dalje razvijati? Odlično. Razmatrajući planetarna kretanja tijekom 2007. godine, vrlo je dobro što je Merkur harmonično podržan od strane Jupitera, Saturna i Neptuna. To će omogućiti željeni razvoj projekta te zadovoljavajuće partnerske dogovore. Iako se slobodno može reći da je čitava godina povoljna, najbolje rezultate vrijedi očekivati u razdoblju od ožujka do lipnja.

Pročitajte cijeli post na Astro.logu.