m.servis | piše Aljoša Japundžić

Klasična novinska izdanja, kakva danas konzumiramo uz jutarnju kavicu, bez puno promjena postoje u ovom obliku još od 17. stoljeća Princip je uvijek isti - radi se o skupu tekstova koji se protežu od aktualnih vijesti do tematskih članaka i komentara, kojima su s vremenom dodavane fotografije, tisak u boji, a u zadnje vrijeme i raznorazni dodaci (prilozi) koji jamče veći interes čitatelja.Svi znate koliko je informacija, odnosno brzina njezine distribucije danas bitna. Klasična novinska izdanja tu su u velikom zaostatku, jednostano, nisu u stanju isporučiti iformaciju u dovoljno kratkom roku u odnosu na druge medije. Ipak, novinska industrija do sada se relativno uspješno borila s tim problemom oslanjajući se prije svega na činjenicu da svojim čitatelja omogućava ničim sputanu mogućnost konzumacije ponuđenih sadržaja. Radio i televizija također su ograničeni - terminom, pa dok čitatelji novina slobodno uživaju ponuđeni sadržaj gdje, kad i koliko žele, TV i radio u mogućnosti su sadržaj ponuditi u točno određenom trenutku i u točno određenom roku. Tako je barem bilo dosad.

Pad naklade

Gledamo li tehnološki razvijene zemlje, novinska izdanja bilježe stalni pad naklade - u Irskoj on iznosi gotovo 8 posto godišnje, a ostale europske zemlje prate trend. Jedini porast naklade bilježe besplatne novine, iako taj podatak uzimam s dozom rezerve jer se, prije svega, radi o relativno novom proizvodu pa je rast očekivan. Prva velika promjena koju su prihvatili tradicionalni izdavači jest njihovo smanjivanje na tabloidne fomate - naravno, ide se u pravcu olakšavanja konzumacije, pa takve novine prihvaćaju čitatelji mlađe generacije. Tabloidni format ne treba brkati s tabloidnim sadržajem.

U novije vrijeme, najveći konkurent novinama postraje Internet, odnosno mogćnosti koje on pruža za distribuciju sadržaja. Budući da ovaj tekst čitate ovdje, a ne na komadu papira, i budući da ga ja pišem iz dnevne sobe, odjeven kako čovjek biva odjeven u nedjeljno jutro, i s obzirom na to da će ovaj tekst postati dostupan sivma vama čim se odlučim kliknuti na Publish tipku (ili gumb), ne treba puno govoriti o prednostima medija.
Internet - konkurencija ili blagoslov?
Iako se na Internet izdavaštvo često gleda kao na konkurenciju klasičnim novinama, on novinama zapravo nudi brojne prednosti. Veliki izdavači, pa čak i izdavač starog kova Rupert Murdoch, svjesni su da novo doba nosi nove izazove, a svjesni su i da je na njima da na njih odgovore.

Medijski magnat Rupert Murdoch predviđa sumornu budućnost za novine i kaže da zbog rasta Interneta “ne zna nikoga u dobi ispod 30 tko gleda njihove male oglase i reklame”.
“Trendovi su okrenuti protiv nas. Dok se ne probudimo za ove promjene koje su sasvim različite od onih od prije pet ili šest godina, mi ćemo, kao industrija, imati drugorazredni status”, rekao je Murdoch na godišnjem susretu Američkog udruženja novinskih urednika.
“Svima nama u ovoj dvorani izazov je da kreiramo mjesto na internetu koje je dovoljno da navede korisnike da ga postave za svoju početnu stranicu. Baš kao što su ljudi tradicionalno započinjali svoj dan kavom i novinama, u budućnosti će način na koji budu započinjali svoj dan biti šalica kave i naš web-site.”
Rekao je stari lisac Murdoch nedavno na skupu urednika. Svoje je riječi zacementirao kupivši za 580 milijuna dolara tvrtku Intermix Media, prvenstveno zbog činjenice da se radi o tvrtci koja drži Myspace.

Uistinu, Murdoch je u pravu, iako sumnjam da će bezglavo kupovanje web servisa spasiti dnevno novinarstvo. Osobno, smatram da će novine svoj spas morati potražiti u prihvaćanju tehnoloških dostignuća i pronalaženju novih načina za prenošenje vijesti, a samim time i oglasa, što je u konačnici ono o čemu se tu zapravo radi. U ovom trnutku jedino što zapravo spašava tradicionalne izdavače jest jednaka tromost najvećih oglašivača. Ipak, za pretpostaviti je da će kapital uskoro prepoznati sve čari Interneta, i sve više svojih novčića usmjeravati u tom pravcu. Hoće li novinski izdavači i dalje na Internet gledati kao na ljutu konkurenciju, ili će prihvatiti njegove čari i okrenuti ih u svoju korist - vrijeme će pokazati.

Hoće li novine svoju budućnost tražiti na Internetu?
Zaista, radi se o vrlo mogućem konceptu - novine na Internetu. Imaju sve resurse, imaju i novaca, i novinski bi izdavači vrlo lako mogli zavladati Internetom. Primjerice, zaista mi nije jasno kako moćnici poput Jutarnjeg lista ne uspjevaju bolje riješiti vlastiti nastup na Internetu. Pogledate li naslovnicu njihova web izdanja više puta dnevno, shvatit ćete da oni zapravo ne znaju što im je činiti. Ista se stvar dešava i s drugim medijima, jednostavno pristupaju Internetu na isti način kao što pristupaju svojim tiskanim izdanjima što je, moram reći, apsolutna bedastoća. Zapravo, uopće ne koriste prednosti medija, ili koriste tek jedan manji dio njegova neograničenog potencijala.

Tisak i distribucija tiska zapravo su nepotrebni troškovi. Ipak, još uvijek su nužni. Novine na Internetu zapravo u potpunosti mogu zaživjeti tek onda kada će suvremena tehnologija omogućiti svima da internet sadržaje konzumiraju kada, gdje i kako to žele. Tada potpuna tranzicija novinaskih izdanja s papira na virtualni prostor više neće biti upitna.

U prilog tomu ide i činjenica da nekolicina velikih izdavača financira razvoj i testiranje nove tehnologije, novog medija koji će omogućiti upravo tu lakoću konzumacije. Radi se o iLiad E-readeru, svojevrsnom “elektroničkom papiru” koji će omogućavati download sadržaja i njegovu komotnu konzumaciju u javnom prijevozu, na pikniku, pa i u WC-u. Tehnologija, koja koristi mikrovlakna za prikaz svjetlijih i tamnijih točaka na “ekranu” trenutačno ne omogućava prikaz boja, a i materijal je još uvijek prilično krut, ali na problemu radi nekolicina proizvođača koji redom najavljuju brzo savladavanje poteškoća. Sve veći broj europskih izdavača najavljuje skoro testiranje dotične spravice, a belgijski De Tijd već je podijelio 25 spravica svojim čitateljima u sklopu istraživanja koje će trajati tri mjeseca.

Usavršavanje e-papira, a i apsolutna dostupnost usluge dva su preduvjeta novo ere novinskog izdavaštva. Ne sumnjam kako ćemo u narednih pet godina svjedočiti tom fenomenu.